Ukupno prikaza stranice
utorak, 31. ožujka 2015.
ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Tko mi to noćas
Krade snove
Zelene i svježe
Što pali su na moje
Obraze i vijeđe
Ko jutarnja rosa
Na mladu travu
U proljeće
Neznanac neki
Il mjesec mlad
Što nestašno viri
Kroz okno
il zvijezde
Koga to moja duša pušta
Da se tiho ušulja
Na prstima
Ko lopov
U moje čežnje
Čije je ime
U jastuku noćas ostalo
Toplinom daha
Sa usana
Ispisano
Dok nemirno more oluje lome,
borim se sa sobom i mislim o tome,
kako sve na svetu polako nestaje,
sem moje ljubavi prema tebi koja vječna je.
Previše je istine u riječima tvojim,
zbog njih živim i osječam da postojim.
Moja istina i moj san, moja bol i novi dan
sa tvojim je nježnim poljupcem izatkan.
Svaka suza što zbog tuge niz obraz se slije,
je što moja ljubav sa mnom nije.
Tražim tvoj lik u tami i dozivam te stalno,
dok zvezde gore i nebo je sjajno.
Znajući da daleko si negde tamo
dočekujem svaku novu zoru i sunce samo.
Znam da sanjam samo neostvareni san
dok polako i strpljivo čekam svoj sudnji dan.
Onde gde sve će biti u mraku i prašini
bit ću ponovo sama i u svojoj tišini...
borim se sa sobom i mislim o tome,
kako sve na svetu polako nestaje,
sem moje ljubavi prema tebi koja vječna je.
Previše je istine u riječima tvojim,
zbog njih živim i osječam da postojim.
Moja istina i moj san, moja bol i novi dan
sa tvojim je nježnim poljupcem izatkan.
Svaka suza što zbog tuge niz obraz se slije,
je što moja ljubav sa mnom nije.
Tražim tvoj lik u tami i dozivam te stalno,
dok zvezde gore i nebo je sjajno.
Znajući da daleko si negde tamo
dočekujem svaku novu zoru i sunce samo.
Znam da sanjam samo neostvareni san
dok polako i strpljivo čekam svoj sudnji dan.
Onde gde sve će biti u mraku i prašini
bit ću ponovo sama i u svojoj tišini...
nedjelja, 29. ožujka 2015.
.......zauvek se pamte oni
s kojima se grlili nismo,
čije su nam usne ostale nepoznate,
kojima smo samo s proleća,u snu,
pisali pismo.
Oni koji se kao reke ne mogu sliti,
medju kojima nema spojenog suda
krvi i krvi vrele,
a srca im se dozivaju ludo,
zaboraviti se neće
ni kada im duše budu posedele.
Ako vam je ljubav nož u srcu,
a bojite se taj nož izvuči,
kao da čete tog časa umreti,
pamtiće te on,setiće te se
i umirući.
Oni zbog kojih srca
osećamo kao ranu,
ali ranu zbog koje se jedino živi,
u sećanje nam banu
i kad zavolimo druge_
osetimo se nesrečni i krivi .
D:Maksimovic- Slovo o ljubavi
s kojima se grlili nismo,
čije su nam usne ostale nepoznate,
kojima smo samo s proleća,u snu,
pisali pismo.
Oni koji se kao reke ne mogu sliti,
medju kojima nema spojenog suda
krvi i krvi vrele,
a srca im se dozivaju ludo,
zaboraviti se neće
ni kada im duše budu posedele.
Ako vam je ljubav nož u srcu,
a bojite se taj nož izvuči,
kao da čete tog časa umreti,
pamtiće te on,setiće te se
i umirući.
Oni zbog kojih srca
osećamo kao ranu,
ali ranu zbog koje se jedino živi,
u sećanje nam banu
i kad zavolimo druge_
osetimo se nesrečni i krivi .
D:Maksimovic- Slovo o ljubavi
Zar je bitno u životu tko če prvi prići?
tko prvi nazvati? tko sa ponosa sići?
zar je bitno uvijek macho biti?
ćekati,trpjeti i alkohol piti?
zar nije ljepše preko ponosa prijeći
reći oprosti,ponos srcem sasječi
griješiti je ljudski
opraštati božanski
zato umri muški
ne ljubi poganski....
Nemoj da ti srce od ponosa kamen bude
nemoj da ti prijatelji u ljubavi sude
i kad ti srce sve sumnje sabere
ne daj da te ponos do srži razdere....
nek ti srce oprosti toplinu i nadu ,nek zla mržnja nestaje
jer ljubav sve prašta,svemu se nadaj
ljubav nikad ne prestaje....
tko prvi nazvati? tko sa ponosa sići?
zar je bitno uvijek macho biti?
ćekati,trpjeti i alkohol piti?
zar nije ljepše preko ponosa prijeći
reći oprosti,ponos srcem sasječi
griješiti je ljudski
opraštati božanski
zato umri muški
ne ljubi poganski....
Nemoj da ti srce od ponosa kamen bude
nemoj da ti prijatelji u ljubavi sude
i kad ti srce sve sumnje sabere
ne daj da te ponos do srži razdere....
nek ti srce oprosti toplinu i nadu ,nek zla mržnja nestaje
jer ljubav sve prašta,svemu se nadaj
ljubav nikad ne prestaje....
subota, 28. ožujka 2015.
Pruži mi ruke
osjetićeš drhtaj
nemir koji se otima
pruži mi ruke
zagrli kao djete
i budi pored mene
ostani, ne idi..
budi tu uz mene
i ne pitaj ništa
samo me zagrli
osjeti da traješ u meni
diši pored mene
osjeti da se bojim
jer moje srce je ptica divljine
nebo u tvojim očima
pruži mi ruke
da poletim
da se vinem
šireći krila
u sjaju tvoga sunca ...
osjetićeš drhtaj
nemir koji se otima
pruži mi ruke
zagrli kao djete
i budi pored mene
ostani, ne idi..
budi tu uz mene
i ne pitaj ništa
samo me zagrli
osjeti da traješ u meni
diši pored mene
osjeti da se bojim
jer moje srce je ptica divljine
nebo u tvojim očima
pruži mi ruke
da poletim
da se vinem
šireći krila
u sjaju tvoga sunca ...
Pretplati se na:
Postovi (Atom)





